Izvan Tuzle slabo je poznat slučaj čuvenog tuzlanskog muftije Muhameda Šefketa efendije Kurta koji je rođen u Travniku 1879. godine. Školovao se u Mostaru, Sarajevu, Istambulu i Damasku. Do 1933. slu&2;io je kao tuzlanski muftija- najveći lokalni islamski vjerski poglavar. Ova slu&2;ba trajno mu je osigurala nadimak „muftija Kurt“. Godine 1933. Kurt je izabran u ulema-med&2;lis, islamsko vjersko vijeće.
Nakon proglašenja Nezavisne Dr&2;ave Hrvatske ustaške vlasti stigle su i u Tuzlu. Nove vlasti su odmah donijele rasne zakone i zabranile upotrebu ćirilice. Osnovani su logori za sve one koje je re&2;im smatrao neprijateljima. Ustaške vlasti počele su progoniti jevrejsko, romsko, srpsko i politički im nesklono stanovništvo. Ljudi su ubijani, kuće spaljivane, a vjerski objekti rušeni. Progoni nisu trebali zaobići ni Tuzlu.
Lokalne ustaše su na pravoslavno badnje večer, u januaru 1942. planirale pogrom srpskog stanovništva Tuzle. Tajni ustaški Odbor za istrebljenje tuzlanskih Jevreja i Srba planirao je minirati pravoslavnu crkvu u Tuzli i raznijeti je na Badnje večer kada je crkva puna vjernika. Nakon toga ustaše su planirale masakrirati preostale tuzlanske Srbe, a pre&2;ivjele protjerati iz grada.
Na glasine o planiranju masakra okupili su se ugledniji lokalni muslimani. Formirana je delegacija na čelu sa muftijom Kurtom. Tada 63-godišnji muftija Kurt uspio je ubijediti njemačke vlasti u Tuzli da spriječe ustaške zločine. Ubrzo su reagirali i ugledniji lokalni Hrvati. Kada su njemačke vlasti vidjele koliko je protivljenje tuzlanskih muslimana i Hrvata, zabranile su ustaško divljanje. Osim toga, njemačke vlasti su čak štampale plakate kojima su obavještavali javnost da je zabranjeno svako nasilje i činjenje zločina.
Muftija Kurt nije se zadr&2;ao na intervenciji kod njemačkih vlasti u Tuzli. Delegacija na čelu sa muftijom Kurtom ubrzo se uputila u Zagreb kako bi intervenirala i kod ustaškog poglavnika Ante Pavelića. Sam Pavelić ih je odbio primiti, ali ih je zato primio ustaški ministar unutrašnjih poslova Andrija Artuković. Nakon ovih intervenija ustaše se nisu usudile ponovo pokušati progoniti tuzlanske Srbe.
Muhamed Šefket muftija Kurt uspio je spasiti tuzlanske Srbe od ustaškog terora. Riskirajući vlastiti &2;ivot intervenirao je kod njemačkih i ustaških vlasti što je za to doba bila rijetkost. Malo ljudi se usudilo lično usprotiviti ustašama i nacistima.
Tokom Drugog svjetskog rata dva Kurtova sina poginula su kao partizani. Nakon rata, iako islamski teolog i tuzlanski muftija, Kurt je iz redova Komunističke partije Jugoslavije izabran u Narodnu skupštinu Bosne i Hercegovine.
Sjećanje na muftiju Kurta duboko je ukorijenjeno u lokalnu srpsku zajednicu u Tuzli. Muftija Kurt umro je 1963. godine. Na njegovoj sahrani okupilo se više od 10,000 ljudi. Tadašnji tuzlanski pop Đorđe Jovanović odr&2;ao je govor. Pop Đorđe zamolio je da on lično siđe u mezar i spusti tabut efendije Kurta. Molba mu je uslišena. Tako je efendija Kurt postao vjerojatno jedini muftija kojeg je u mezar spustio pravoslavni pop.
Ličnost tuzlanskog muftije Kurta pokazuje kako je moguće biti na pravoj strani historije. Muftija Kurt pokazuje kako se moraju tra&2;iti sličnosti, a ne razlike. Iako je bio muftija, bio je komunist. Iako je bio komunist, bio je musliman. Iako je bio musliman, bio je čovjek koji je pomogao komšijama druge vjere. Muftija efendija Kurt prije svega bio je čovjek!
Foto: Skupštinska knji&2;ica muftije Kurta.